14-02-2012, 09:34 PM
Reka Pek, koja proti?e kroz Ku?evo pominje se u mnogim hronikama , putopisima i knjigama i dobro je poznata nau?nicima, istraživa?ima i ljubiteljima prirode. Ovakav publicitet Pek opravdano nosi, jer u svom koritu skriva neobi?no bogatstvo - sitne ?estice zlata. Zbog zlata u Peku i okolnim brdima, Ku?evo ponekad zovu i gradom u zlatnoj dolini. Feliks Kanic, poznati putopisac i nau?nik iz XIX veka, beleži da se Ku?evo u stara vremena zvalo Chrisovehia (Starozlatija).
Pek izvire u podnožju Crnog Vrha, a uliva se u Dunav kod Velikog Gradišta posle 124 km toka. Najve?im delom Pek proti?e kroz opštinu Ku?evo (80km), gde je i najlepši.
Odvajkada je oblast u dolini Peka važila za predeo bogat zlatom. Intenzivna eksploatacija zlata iz re?nih nanosa po?ela je dolaskom Rimljana u ove krajeve - posebno u periodu vladavine cara Hadrijana ( II vek nove ere ), da bi je u Srednjem veku nastavili srpski kraljevi.
Posle osloba?anja od Turaka, eksploatacija zlata obnovljena je krajem XIX veka u vreme Kraljevine Srbije, a zatim i u Kraljevini Jugoslaviji. U tu svrhu koriš?eni su specijalni bageri za va?enje zlatonosnog peska.
Najve?i bager postavljen je po?etkom 30 - tih godina prošlog veka u selu Neresnica, u blizini Ku?eva. Po veli?ini bio je drugi u svetu, odmah iza bagera britanskog kralja u Indiji. Kupilo ga je akcionarsko preduze?e ''Neresnica-Glogovica'', u kojem je kralj Aleksandar Kara?or?evi? bio ve?inski vlasnik. Bager je proradio 12. oktobra 1934. godine, samo tri dana posle atentata na kralja u Marseju. Prema dostupnim arhivskim podacima ovaj bager je iz Peka vadio izme?u 25 i 32 kilograma ?istog zlata mese?no. Ako se zna da je radio sve do sredine 1955. godine, kada je prodan u staro gvož?e preduze?u ''Otpad'' iz Viteza, on je iz pe?kog korita izvadio više od sedam tona zlata.
U drugoj polovini XX veka, zbog ve?e produktivnosti, prešlo se na dobijanje zlata industrijskom preradom rude bakra, dok je eksploatacija ispiranjem zlatonosnog re?nog peska potpuno zamrla. Danas samo nekolicina starijih ljudi poznaju stari, tradicionalni na?in ispiranja zlata, koji se u suštini zasniva na veštom koriš?enju jednostavne drvene posude zvane Ispitak. Ispiranjem pomo?u vode, u Ispitaku se razdvaja krupan materijal od sitnog i postepeno izbacuju lakši, manje vredni minerali i metali, da bi na kraju ostalo ?isto zlato ili platina. Naj?eš?e se koristi «vlaški» tip ispitaka koji je ra?en od mekog drveta, kao što su joha ili topola, a oblik ovog ispitaka datira još iz vremena pre dolaska Rimljana u ove krajeve.
Da bi se tradicionalni na?in ispiranja zlata sa?uvao od zaborava i turisti?ki promovisao, u okviru manifestacije ''Homoljski motivi'', svake godine se na obali Peka vrši i demonstriranje ispiranja zlatonosnog peska Ispitakom, na isti na?in kako se to radilo i u davna vremena.
Ispiranje zlata pomo?u ispitaka može se lako nau?iti, ali koliko god da ste vešti, potrebna je i mala pomo? boginje Fortune. Ispiranje zlata je izazov i nezaboravna avantura za svakog ko želi da se na obalama zavodljivog Peka oproba u potrazi za dragocenim žutim metalom.
Pek izvire u podnožju Crnog Vrha, a uliva se u Dunav kod Velikog Gradišta posle 124 km toka. Najve?im delom Pek proti?e kroz opštinu Ku?evo (80km), gde je i najlepši.
Odvajkada je oblast u dolini Peka važila za predeo bogat zlatom. Intenzivna eksploatacija zlata iz re?nih nanosa po?ela je dolaskom Rimljana u ove krajeve - posebno u periodu vladavine cara Hadrijana ( II vek nove ere ), da bi je u Srednjem veku nastavili srpski kraljevi.
Posle osloba?anja od Turaka, eksploatacija zlata obnovljena je krajem XIX veka u vreme Kraljevine Srbije, a zatim i u Kraljevini Jugoslaviji. U tu svrhu koriš?eni su specijalni bageri za va?enje zlatonosnog peska.
Najve?i bager postavljen je po?etkom 30 - tih godina prošlog veka u selu Neresnica, u blizini Ku?eva. Po veli?ini bio je drugi u svetu, odmah iza bagera britanskog kralja u Indiji. Kupilo ga je akcionarsko preduze?e ''Neresnica-Glogovica'', u kojem je kralj Aleksandar Kara?or?evi? bio ve?inski vlasnik. Bager je proradio 12. oktobra 1934. godine, samo tri dana posle atentata na kralja u Marseju. Prema dostupnim arhivskim podacima ovaj bager je iz Peka vadio izme?u 25 i 32 kilograma ?istog zlata mese?no. Ako se zna da je radio sve do sredine 1955. godine, kada je prodan u staro gvož?e preduze?u ''Otpad'' iz Viteza, on je iz pe?kog korita izvadio više od sedam tona zlata.
U drugoj polovini XX veka, zbog ve?e produktivnosti, prešlo se na dobijanje zlata industrijskom preradom rude bakra, dok je eksploatacija ispiranjem zlatonosnog re?nog peska potpuno zamrla. Danas samo nekolicina starijih ljudi poznaju stari, tradicionalni na?in ispiranja zlata, koji se u suštini zasniva na veštom koriš?enju jednostavne drvene posude zvane Ispitak. Ispiranjem pomo?u vode, u Ispitaku se razdvaja krupan materijal od sitnog i postepeno izbacuju lakši, manje vredni minerali i metali, da bi na kraju ostalo ?isto zlato ili platina. Naj?eš?e se koristi «vlaški» tip ispitaka koji je ra?en od mekog drveta, kao što su joha ili topola, a oblik ovog ispitaka datira još iz vremena pre dolaska Rimljana u ove krajeve.
Da bi se tradicionalni na?in ispiranja zlata sa?uvao od zaborava i turisti?ki promovisao, u okviru manifestacije ''Homoljski motivi'', svake godine se na obali Peka vrši i demonstriranje ispiranja zlatonosnog peska Ispitakom, na isti na?in kako se to radilo i u davna vremena.
Ispiranje zlata pomo?u ispitaka može se lako nau?iti, ali koliko god da ste vešti, potrebna je i mala pomo? boginje Fortune. Ispiranje zlata je izazov i nezaboravna avantura za svakog ko želi da se na obalama zavodljivog Peka oproba u potrazi za dragocenim žutim metalom.
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=qnh2Hoznl-g[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=RQDwYcE6XMM[/youtube]